Način priče
Posljednji dan Pompeja
Pepeo pada i kipovi se ruše dok obitelji pokušavaju pobjeći. Bryullov prikazuje uništenje Pompeja kroz odluke ljudi koji se bore za preživljavanje.
- Pompeji eruptira u paniku ispod crvenog neba.
- Obitelj se drži zajedno u donjem lijevom kutu.
- Pala žena leži pored svog razbacanog nakita.
- Munja osvjetljava kipove koji padaju s krova.
- Vezuv oboji cijeli horizont u crveno.
- Čovjek u bijelom nosi sveto posuđe kroz gomilu.
- Obitelji još uvijek posežu jedna za drugom unutar urušavanja.
Posljednji dan Pompeja slika je Karla Brjulova iz 1833. koja prikazuje stanovnike Pompeja kako bježe dok Vezuv eruptira 79. godine poslije Krista, a oko njih se ruše zgrade i kipovi; izložena je u Državnom ruskom muzeju u Sankt-Peterburgu.
Brjulov prikazuje erupciju Vezuva 79. godine. Djelo naslikano 1833. umjetnički rekonstruira antičku katastrofu, a ne događaj kojemu je slikar osobno svjedočio.
Šest i pol metara platna posvećeno je jednoj katastrofi, a Bryullov ga koristi za prikaz lica, a ne vulkana.
Što slika pokazuje
Nebo je prva stvar koju zapažate: Vezuv je obojao cijeli horizont u crveno, a munje osvjetljavaju krovove. Grad je već izgubljen.
Zatim se slika fokusira na ljude. Bryullov prikazuje paniku kao niz malih, specifičnih odluka — tko se nosi, tko se vuče, tko je stao.
Ljudi unutar urušavanja
Obitelj se drži zajedno u donjem lijevom kutu. U blizini žena leži pala, s rasutim nakitom po kamenju, već izvan pomoći.
Čovjek u bijelom nosi svete posude kroz gužvu. Drugi jednostavno pružaju ruke jedni drugima, što je stvarni predmet slike.
Katastrofa operne razmjere
Kipovi se ruše s krova protiv plamtećeg neba, a arhitektura se raspada u istom kadru kao i tijela. Bryullov prikazuje uništenje poput kazališta, ali odbija ga prikazati izdaleka.
Slika je proučavana na licu mjesta: posjetio je iskapanja u Pompejima i radio prema onome što je zapravo iskopano iz pepela.
Zašto i dalje pogađa
Crvena svjetlost sve stapa u istu hitnu situaciju. Rang, ljepota i snaga prestaju biti bitni, a slika postaje o tome tko koga pokušava dohvatiti.
Zašto je Posljednji dan Pompei važan
Platno Bryullova učinilo ga je slavnim širom Europe i postalo je znamenitost ruskog romantizma, povezujući neoklasičnu kompoziciju i punu romantičnu dramu.
Pripada Državnom ruskom muzeju u Sankt-Peterburgu.
Šest metara katastrofe, a i dalje se vraća rukama koje se drže.
Detalji ukratko
Izvori i dodatna literatura
- Posljednji dan Pompeja — State Russian Museum
- Biografija umjetnika: Karl Bryullov (Wikipedija, na engleskom)
- Posljednji dan Pompeja (Wikipedija, na engleskom)