Način priče
Treći svibnja 1808.
Četvrtasta svjetiljka osvjetljava noćno strijeljanje. Goya usmjerava pogled prema čovjeku u bijeloj košulji, izloženom pred puškama.
- Jedna svjetiljka. Osvjetljava žrtve, nikad ubojice.
- Ruke gore, samo što ga ne strijeljaju. Neki mu na dlanovima vide rane, kao Kristove.
- Vojnici nemaju lica. Samo jedan dugi niz pušaka.
- Do njegovih nogu, oni već strijeljani.
- Iza njega, sljedeći. Neki pokrivaju lica.
- Goya je sam tražio da to naslika. U Španjolskom građanskom ratu slika je preživjela nesreću kamiona.
Treći svibnja 1808. slika je Francisca de Goye iz 1814. koja prikazuje francuski streljački vod kako strijelja zarobljenike nakon madridskog ustanka u svibnju 1808., sa središnjim likom muškarca u bijeloj košulji koji podiže ruke u svjetlu svjetiljke; pripada Museo Nacional del Prado u Madridu.
Što prikazuje Treći svibnja 1808.?
Četvrtasta svjetiljka osvjetljava noćno strijeljanje. Goya usmjerava pogled prema čovjeku u bijeloj košulji, izloženom pred puškama.
Podignute ruke šire njegovo tijelo prema nama. Bijela površina hvata svjetlo i odvaja pojedinca od tame.
Zašto Goya osvjetljava samo žrtve?
Vojnici stoje leđima okrenuti gledatelju. Lica im nisu vidljiva, a ponovljeni položaji pušaka pretvaraju skupinu u jedinstven mehanizam.
U prvom planu leže tijela u krvi. Ona pokazuju što se već dogodilo i što prijeti čovjeku koji još stoji.
Jedino svjetlo na slici dolazi od svjetiljke na tlu, kako ističe povjesničarka umjetnosti Christine Zappella. Fundación Goya en Aragón napominje da njezin sjaj u obliku kocke pojačava okrutnost i krv na tlu. Ujedno omogućuje svakom osuđeniku da pokaže vlastitu reakciju: zaklada čita bijes u stisnutim šakama, tjeskobu u čovjeku u bijelom, preklinjanje u prekriženim rukama i žaljenje u rukama podignutima do usta. Vojnici, naprotiv, nemaju lica. I pogledajte desnu ruku tog čovjeka: Zappella u njoj vidi Kristove stigme. (Smarthistory)
Kako je Goya komponirao strijeljanje?
Sljedeći zatvorenici zbijeni su iza njega. Svaki reagira drukčije, ali svi čekaju unutar istog niza nasilja.
Brdo i grad zatvaraju prostor pod crnim nebom. Krajolik ne nudi put bijega iz osvijetljenog mjesta pogubljenja.
Što se dogodilo sa slikom Treći svibnja 1808. nakon što ju je Goya naslikao?
Goya je djelo naslikao 1814. kao odgovor na događaje 1808. Razmak između datuma slike i prikazanog događaja važan je za razumijevanje njezine memorijalne uloge.
Goya je sam tražio tu narudžbu. U pismu Regentskom vijeću od 24. veljače 1814. ponudio se da ovjekovječi najistaknutija i najjunačkija djela ustanka. Ono što je predao nije bio prizor pobjede, a Fundación Goya en Aragón napominje da nove apsolutističke vlasti nisu dobro primile ni ovu sliku ni njezin par, Drugi svibnja 1808. Do 1834. obje su bile u spremištima Prada; izložene su 1868., nakon što je muzej nacionaliziran. Godine 1937., na putu za Valenciju tijekom građanskog rata, ovo je platno oštećeno u donjem lijevom dijelu. Iz njega su crpili i Manet i Picasso. (Fundación Goya en Aragón)
Vratite se suprotnosti lica i leđa. Žrtve ostaju pojedinci, dok se vojna sila pojavljuje kao anonimna, ponovljiva radnja.
Detalji ukratko
Izvori i dodatna literatura
- Treći svibnja 1808. — Muzej Prado
- Biografija umjetnika: Francisco de Goya (Wikipedija, na engleskom)
- Treći svibnja 1808. (Wikipedija, na engleskom)